NIJE BILO SEOBE SRBA NA BALKAN
Istoričari Aleksandar Šargić i Aleksandar Mitić objavili su naučnu studiju „Nije
bilo seobe Srba na Balkan“ u kojoj su istakli da ne postoji nijedan autentični pisani
izvor za doseljavanje Srba na Balkan u 6. i 7. veku. Autori su detaljno proučili 154 pisana
izvora, prvenstveno inostranih istraživača, ali i brojne nalaze iz arheologije, genetike,
jezika, etnologije i drugih naučnih disciplina.
Aleksandar Šargić i Aleksandar Mitić objavili su monografiju „Nije bilo seobe Srba na
Balkan“, koja je dobila pohvale recenzenata dr Sanje Šuljagić i Nebojše Ozimića. Dr Sanja
Šuljagić je o knjizi napisala: - Dobro je što se neko u današnjoj Srbiji, van zvanične
institucionalne istoriografske škole, usudio da demistifikuje i naučno argumentovano
ospori neke nelogičnosti savremene srpske istoriografije, zasnovane na diskutabilnim
prepisima i pogrešnoj interpretaciji dela kasnih antičkih i srednjevekovnih autora koji su
pisali o istoriji Srba. Svojevremeno je Napoleon Bonaparta rekao da je „istorija skup
dogovorenih laži“, suočivši se već tada sa mnoštvom netačnih podataka kojima je raspolagao
njegov svet. Prema rečima Nebojše Ozimića, autorski tandem Šargić - Mitić je napisao hrabru
knjigu, koja svakako nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Ponovo raščitavanje antičkih i
srednjovekovnih izvora, konsultovanje brojne literature dovelo je do rezultata iznetih u knjizi
sa kojima se možemo ili ne moramo složiti, ali ih ne možemo proglasiti netačnim.
Aleksandra Šargića smo pitali za komentar o zvaničnoj srpskoj istoriografiji.
-Više godina unazad bavimo se izučavanjem najstarije istorije Srba, pre sedmog veka i pre
Hrista. Običaji, jezik, udruženi sa arheološkim otkrićima i genetskim saznanjima, a
kroz multidisciplinarnu obradu je dokaz da je netačna službena istorija koju učimo u
našem školskom sistemu. To što se uči u školi, što je najgore, ne odgovara istini čak i
onome što piše u pisanim istorijskim izvorima. Kada se čitaju primarni istorijski
izvori oni obaraju ono što piše u udžbenicima.
Koristili ste 154 izvora za pisanje ove monografije.
-Poenta je bila da se napiše knjiga po najvišim standardima kritičke istoriografije,
kojom se dokazuje apsolutna netačnost o onome što se o najranijoj srpskoj istoriji uči u
školama. Ali, ne samo to da se kaže šta nije tačno, već i da se izgradi jedan novi tačan
pogled na to daleko i maglovito vreme. Zato smo obradili sve primarne istorijske izvore u
kojima se na bilo koji način pominju Srbi od četvrtog do sedmog veka. Tome smo pridodali
arheološke materijalne dokaze i činjenice, koje nesumnjivo dokazuju da je sa obe strane
Save i Dunava živelo istorodno stanovništvo od praistorije do današnjih dana. Ovom
knjigom je razbijen samomrziteljski pogled srpske istoriografije na Srbe, jer smo
dokazali da u šestom veku autohtoni Srbi oslobađaju svoje zemlje od Romejske okupacije. Do
sada u školskim udžbenicima naša deca već od šestog razreda osnovne škole mogla su da
uče da su njihovi preci divljaci, varvari koji su srušili sjajnu Romejsku civilizaciju i
to je ključ priče. Desilo se isto, potpuno isti proces kao kada su Srbi oslobađali svoje
zemlje od Turaka. Ideološki problem je da je nama, kroz službeno obrazovanje, nametnuto da
smo mi narod niže vrednosti. Po njima sve počinje od grčko - rimske civilizacije, što
nije tačno. Mi se prikazujemo kao narod bez kulture, koji je došao ko zna odakle i da nije
na svojim teritorijama.
U knjizi su svi događaji locirani vremenski i prostorno, objavljene su i fotografije
brojnih nalaza, citati geografske karte, a objašnjeno je i značenje imena Srbin. Možemo
slobodno reći u poslednjih sto godina u nijednoj objavljenoj knjizi u Srbiji to nije urađeno
na naučnoj osnovi. Za zvanične istoričare ključni izvor je Konstantin Porfirogenit koji
Srbe opisuje kao robove.
Na Yu Tube na kanalu Srbija Global objavili ste i nalaze stranih naučnika ?
-Uspeli smo da prikažemo nalaze stranih i domaćih naučnika - arheologa, antropologa,
genetičara i drugih struka koji dokazuju da je prva civilizacija u Evropi rođena na tlu
Srbije, da najstarija poljoprivreda beleži osam hiljada godinaa, da nije nastala u
Anadoliji, već je nastala na tlu Srbije. I najstarija obrada metala (7.500 godina), takođe,
je ovde nastala. Još pre deset godina britanski BBC je objavio deo tih činjenica. Prva po
njima, industrijska revolucija se pojavila pre 7.500 godina (topljenje metala) na tlu
Srbije. Naša javnost o tome nije saznala i ništa nije čula pre naših emisija.
Vi tvrdite da su pojedini srpski vladari satanizovani i prikazivani na pogrešan, negativan
način u našoj zvaničnoj istoriografiji i medijima?
-Najbolji primeri su kralj Milutin Nemanjić i kralj Milan Obrenović. Oni su
grandiozne figure srpske istorije i imali su veliki značaj, a prikazani su krajnje
negativno, pre svega u medijima, a zatim i u školskim udžbenicima. Generalno, svi
Obrenovići su satanizovani i predstavljeni u našoj istoriji na loš način, a najgore je
prošao kralj Milan. On je čovek koji je Srbiji vratio kraljevsku krunu, značajno
proširio njene teritorije i ekonomski i vojno je uzdigao. U istoriji i medijima je upisan
kao raskalašan vladar, kockar i ženskaroš. Pričalo se da je on zaduživao Srbiju, a posle
njegove smrti nije bilo njegovih ličnih dugova. Pričalo se da je kocku i kurve plaćao
državnim parama. Milan je prvi srpski kralj posle Nemanjića, a Srbi nažalost, ne znaju
gde je njegov grob i ne posećuju ga.
Takođe, i Despot Stefan Lazarević je ili ignorisan ili je umanjivan njegov značaj u
političkom smislu, a sa vrlo jasnim ciljem da se pojačava teza da smo pod Turcima bili
500 godina, što nije tačno. Kada se pravilno prikaže njegova uloga vidi se da je Srbija
nakon Kosovskog boja bila odlučujući tast na vagi između Istoka i Zapada.
Nikola Milenković